Dobra sezona? - drugi dio

Kategorija: Krstarenje/Charter

Autor: sax, 13.10.2011.

Dobra sezona ? – drugi dio

Da, sada se može reči nikad bolja, broj sunčanih dana idealan, broj bukiranih tjedana za poželjet, sezona iz snova, no je li baš tako?, može li biti sve idealno?, vjerojatno može, doduše uvijek postoji par negativnih detalja, pitanje je samo jesu li zanemarivi ili dostatno veliki da poljuljaju idilu.

Da vidimo: slijedom gore navedenog čarteri pucaju od sreće, pucaju li?, u neku ruku da, jer uvijek može gore, mada sreća splasne kada se pogleda prihod naspram broju ostvarenih tjedana u najmu, splasne kada se pogledaju primanja djelatnika, splasne kad se pogleda stanje flote, splasne kada se pogleda kvaliteta usluge. Teško da se može ponoviti toliki broj klimatološko dobrih tjedana, znači ni prihod nemože biti veći, no on nikako nije zadovoljavajuč.

Zaintrigirani time pokušali smo uvidjeti gdje je problem, naj logičnije je da, kao i u svakom poslovanju, pogledamo relaciju: količina-cijena-troškovi. Za količinu smo rekli da je više nego dobra. Cijena?, cijena podsječa na cijene makarske rivijere 15 godina unazad kao i struktura gostiju, ostvarena cijena izgleda ovako: od cijene iz cjenika se odmah zaboravi 20% agencijske provizije, nadalje popusti (last minute, first minute, double week...) iznose cca od 5-35%, oni u pravilu izgledaju kao nekontrolirani damping, znači u startu ode cca 25%-55%.
Troškovi? Oni se sastoje od troškova poslovanja: tvrtke-održavanja-veza (vez namjerno izdvojen, vidjet čemo zašto), trošak poslovanja je fiksan i ukalkuliran u cijenik (mada je u koleraciji sa brojem plovila u floti, samim time varira), njegov postotak u prihodu ovisi o broju djelatnika i njihovim primanjima.
Trošak održavanja je u istom statusu (njegova koleracija sa (ne)kvalitetom klijenata, tako da isto varira) sudjeluje par posto od prihoda.
Trošak veza je namjerno izdvojen jer iznosi 10%-18% prihoda. U dubioze amortizacije i inih detalja koje čine poslovanje nismo ulazili.

Kada se po zbroje svi ovi postoci, postavlja se pitanje same ekonomske isplativosti, kao što je navedeno, u sezoni iz snova. Nameču su dvije stvari kao glavi razlozi ovakvog poslovanja, odnosno tri.

Prvi su veliki postoci popusta i agencija, za agencije je prilično jasno, ni jedan čarter to ne stavlja u pitanje jer svojih direktnih gostiju vjerojatno nema. Međutim toliki popusti?, to bi možda bilo pitanje za HGK-a, odnosno udrugu čarteraša pri istom, u tom istom HGK-u raznorazne udruge imaju svoje cjenike i antidampingaške pravilnike, no to u udruzi čarteraša očigledno ne postoji, nikako nije jasno kako to da ni država ne reagira na taj problem, odnosno reagira, kada je u pitanju čarter, svakogodišnjim uvođenjem novih pravila, što u konačnici rezultira novim nametima i troškovima. Vjerojatno u svrhu uvođenja reda realno kreira nered, dobro poznate stvari, mada opet je udruga ta koja bi trebala lobirat pri donošenju pravila.

Drugi je trošak veza, marine međusobno reguliraju cijene, te ne postoji utjecaj dampinga (vjerojatno zato što se još uvijek traži vez više), međutim čarter plovilo na vezu generira marini dodatnu dobit, jer kad je u najmu taj vez se koristi za transfere, a ti transferi su obično ti čarter brodovi samo iz druge marine, pri tom je cijena veza za čarter i vlasnički brod pretežno ista. Očito još jedno pitanje za udrugu čarteraša, nije za odmet navest da marine usklađuju cijenike svake godine (čitaj: dižu cijene), dok cijene čartera stagniraju godinama.

Treći je sami čarter, navedeni damping u čarteru je u stvari zaostatak iz vremena kad se tražio brod manje, a zadržao se i ove godine kada se može reći da se tražio brod više. Osim same prevelike ponude dio leži i na čarter managmentu kojem je očito svjedno za profit klijenta, vlasnika broda. Iz čega se da zaključiti da si sami čarteri kroje sudbinu, što kroz cijenu, što kroz očito nefunkcioniranje udruge pri HGK-u, što kroz nepostojanje udruge van državnih institucija (možemo reći da je HGK državna institucija jer nije stvar izbora). Na kraju ne može biti čarterima utjeha da se na vlasnicima koplje lomi, i te kako se lomi na njima, njihovim djelatnicima, državi, vlasnicima, svim sudionicima nautičkog turizma. Ne zaboravimo što nam donosi EU i pristupanje stranih čartera ovome tržištu.

Dali je 'sazrijelo' vrijeme za jednu kvalitetnu udrugu onih koji žive nautički turizam, da bi sam taj nautički turizam dobio mjesto kakovo zaslužuje, izvan svake sumnje, u tradicionalno nautičkoj zemlji.

Vezani članci
Pogledaj sve

• Gradnja jedrilice – prijava samogradnje

(Pre)dugo sam odgađao rješavanje birokratskog dijela gradnje jedrilice, ali sad je već bilo krajnje vrijeme da se nešto poduzme i oko toga. Nazvao sam Lučku kapetaniju Sisak koja je najbliža Zagrebu i zato nadležna za barke koje se grade na ov

Opširnije


MARKETING